Projekt „Drava-Natura 2000“ odobren je Savezu udruga Dravska liga na natječaju Ministarstva kulture iz područja zaštite prirode namijenjen nevladinim udrugama. Ciljevi projekta su da se informira javnost o Natura 2000 područjima putem primjera dobre prakse iz EU i provede edukacija djece i mladeži o posebnostima rijeke i prostora uz Dravu.
Dugoročniji ciljevi su da se potakne razvoj primjerenih sportsko-rekreativnih sadržaja, razvoj održivog turizma i poveže prirodnu baštinu s kulturnom ponudom naselja uz rijeku. Voditeljica projekta je mr.sc. Jasna Razlog-Grlica. U provedbi projekta sudjeluju Dora Radosavljević dipl.ing (Udruga Franjo Koščec iz Varaždina), Ana Bajsić dipl.ing.(ZEO Nobilis iz Čakovca), Ivan Grlica (Prirodoslovno društvo ” Drava” iz Virovitice), Alenka Car dipl.ing (Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Varaždinske županije) i Siniša Golub, dipl.uč. (Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Međimurske županije).
Vlada Republike Hrvatske je u veljači 2011 god.donijela je Uredbu o proglašenju Regionalnog parka Mura-Drava. Time je i osnovan prvi regionalni park u Hrvatskoj.
Ukupna površina parka je 87.680,52 ha , a proteže se kroz pet hrvatskih županija (Međimursku, Varaždinsku, Koprivničko-Križevačku, Virovitičko-podravsku i Osiječko-baranjsku županiju) Zaštita prostora u kategoriji regionalnog parka neće ugrouziti gospodarske djelatnosti na prostoru uz rijeke već će doprinjeti da se obavljanje poljoprivrednih i drugih gospodarskih djelatnosti obavlja na način koji neće ugroziti vrijednosti zbog kojih je područje zaštićeno ,te će omogućiti održivi razvoj područja.
Prema informacijama na web stranicama Ministarstva kulture “Ekološka mreža je sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja, koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti. Njezini dijelovi povezuju se prirodnim ili umjetnim ekološkim koridorima. Ekološku mrežu na prijedlog Ministarstva proglašava Vlada.
Ekološki značajna područja su:
- područja koja su biološki iznimno raznovrsna ili dobro očuvana, a koja su međunarodno značajna po mjerilima međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska potpisnik,
- područja koja bitno doprinose očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti u Republici Hrvatskoj,
- područja stanišnih tipova koji su ugroženi na svjetskoj, europskoj ili državnoj razini,
- staništa vrsta koje su ugrožene na svjetskoj, europskoj ili državnoj razini;
- staništa endemičnih svojti za Republiku Hrvatsku,
- područja koja bitno pridonose genskoj povezanosti populacija bioloških vrsta (ekološki koridori),
- selidbeni putovi životinja,
- očuvane šumske cjeline.
Nisu dopuštene radnje koje mogu dovesti do uništenja ili neke druge znatne ili trajne štete na ekološki značajnom području.
Međunarodno ekološki značajno područje je ono područje koje na temelju međunarodnih standarda utvrdi Vlada uredbom te osigura zaštitu određenim režimom zaštite, sukladno odredbama Zakona. Državni zavod za zaštitu prirode vodi katastar ekoloških sustava te prati stanje i ugroženost staništa. ” Između ostalog ističe se da su takva područja i “vlažna staništa, uključujući vode” koja predstavljaju prirodne vrijednosti u smislu ovoga Zakona, te ih treba očuvati u prirodnom ili doprirodnom stanju. U vlažnim staništima nije dopušteno pregrađivanje vodotokova, isušivanje, zatrpavanje ili mijenjanje izvora i ponora, bara i dr. ako se time ugrožava opstanak prirodnih vrijednosti i očuvanje biološke raznolikosti.
Dio područja rijeke Drave postat će dio EU Natura 2000. Članak 6. Direktiva o staništima obvezuje zemlje članice da na svojim područjima uspostave mjere zaštite. To se najbolje može postići izradom planova upravljanja za svako područje zasebno ili u okviru drugih razvojnih planova. Svaka zemlja članica slobodna je sama izabrati metode i tip mjera koje će poduzeti. No, kako god one bile određene, zakonski, administrativno ili ugovorno, one moraju spriječiti bilo kakvo oštećivanje područja te ga, ukoliko se to pokaže nužnim i obnoviti.
NATURA 2000 je najveća koordinirana mreža područja očuvanja prirode u svijetu. Kada Hrvatska postane članicom Europske unije svoju će bogatu biološku i krajobraznu raznolikost uključiti u tu nevjerojatnu mrežu i postati ključna kockica u europskoj slagalici. Europska unija (EU) obvezala se štititi biološku raznolikost i zaustaviti njezin gubitak u Europi do 2020. godine. Dva snažna europska propisa čine temelj politike EU kao odgovor na tu obvezu – Direktiva o pticama i Direktiva o staništima. Te direktive zajedno predstavljaju najambiciozniju inicijativu ikada pokrenutu u cilju očuvanja vrijednih staništa i vrsta diljem svih zemalja članica EU-a (trenutačno 27 država).
U zadnjih 25 godina u Europi je uspostavljeno oko 26 000 NATURA 2000 područja koja prekrivaju više od 850 000 km 2 površine EU. To je najveća mreža područja očuvanja u svijetu. Zahvaljujući dvjema direktivama, države su u mogućnosti koordinirati svoje aktivnosti očuvanja prirode bez obzira na političke ili administrativne granice. Cijeli je proces znanstveno utemeljen, zakonski provediv i zasnovan na pristupu upravljanju koji uzima u obzir interese i brige ljudi. Svaka četiri mjeseca Komisija objavljuje tzv. barometar Nature 2000 koji daje pregled broja i veličine područja unutar mreže, po zemljama.
Ministarstvo kulture je nositelj petogodišnjeg Projekta integracije u EU Natura 2000 (EU Natura 2000 Integration Project – NIP). koji je započeo 2011. godine.
Ostale ključne institucije s ulogama u provedbi uključuju Državni zavod za zaštitu prirode (odgovoran ujedno i za izradu prijedloga ekološke mreže Natura 2000), kao i 19 zaštićenih područja (nacionalnih parkova i parkova prirode) i 20 županijskih javnih ustanova za zaštitu prirode u Hrvatskoj. Unutar Ministarstva kulture u Upravi za zaštitu prirode osnovana je Jedinica za provedbu projekta koja koordinira sve aktivnosti NIP-a.
