Udruge, članice Dravske lige angažirane su u zadnjih desetak godina u nizu aktivnosti koje se provode na zaštiti rijeke Drave. Pri tome se zalažu da područja uz rijeku Dravu uđu u EU Natura 2000. Surađuju s državnim institucijama, a posebno s Državnim zavodom za zaštitu prirode. Kako bismo informirali širu javnost o prirodnim vrijednostima područja i značajnih vrsta uz rijeku Dravu i planovima državnih institucija usmjerenih na njihovu zaštitu i razgovarali o problemima koji se javljaju održan je Okrugli stol u Varaždinu. 16. rujna 2011. godine.
Promjene koje su nastale izgradnjom niza hidroelektrana na Dravi ostavile su posljedice s jedne i druge strane obala Drave. Naši susjedi Slovenci gospodare s prostorima uz rijeku Dravu koja je dio njihovih Natura 2000 staništa. Željeli smo razgovarati s njihovim predstavnicima o tome koji su problemi s kojima se susreću i kako ih rješavaju.
O nastalim promjenama poslije izgradnje hiodroelektrana i sadašnjem stanju, monitoringu ptica i staništa, ekološkoj mreži i budućem prostoru Nature 2000 govorili su Ivan Darko Grlica i Neven Trenc u svojim predavanjima, a u raspravi su sudjelovali predstavnici Javnih ustanova, lokalne i regionalne vlasti, raznih institucija, visokoškolskih ustanova, razvojnih agencija i udruga Međimurske i Varaždinske županije. U radu su sudjelovali i predstavnica WWF-a, gosti iz Slovenije i predstavnici medija.
Izlaganje mr. sc. geo Nevena Trenca iz Državnog zavoda za zaštitu prirode u Zagrebu bilo je o Nacionalna ekološka mreža Mura i Drava – Prirodne vrijednosti i zaštita NATURA 2000 je ekološka mreža koja obuhvaća područja važna za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova Europske Unije. Cilj mreže NATURA 2000 je očuvati ili ponovno uspostaviti povoljno stanje (favourable conservation status) više od tisuću ugroženih i rijetkih vrsta te oko 230 prirodnih i poluprirodnih stanišnih tipova.
Mreža NATURA 2000 temelji se na EU direktivama, a to su dvije temeljne direktive: Direktiva o zaštiti ptica (Council Directive 79/409/EEC) koja obuhvaća ptičje vrste, a izdvajaju se područja SPA (special protection areas), te Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (Council Directive 92/43/EEC) koja obuhvaća ostale biljne i životinjske vrste, stanišne tipove i izdvajaju se područja SCI. Direktiva o zaštiti ptica obuhvaća: očuvanje svih vrsta ptica koje se pojavljuju na teritoriju država članica, te njihovih jaja, gnijezda i staništa. Zaštitu, upravljanje i kontrolu nad vrstama, određuju pravila o njihovom iskorištavanju i obuhvaćaju sve ptice koje prirodno obitavaju na području EU. Cilj Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune je očuvati biljne i životinjske vrste te stanišne tipove od interesa za EU u povoljnom stanju očuvanosti (FCS – favourable conservation status). Nacionalna ekološka mreža je novi mehanizam zaštite prirode propisan Zakonom o zaštiti prirode (2003., 2005., 2008.). To je skup područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova na nacionalnoj i međunarodnoj razini i uključuje područja NATURA 2000. Nacionalnu ekološku mrežu sačinjavaju ekološki važna područja međusobno povezana ekološkim koridorima. Postoji Uredba Vlade RH o ekološkoj mreži (2007.), Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu (2007.), Uredba o procjeni utjecaja na okoliš (PUO) i Uredba o strateškoj PUO (2008.) – povezivanje s postupcima temeljem Zakona o zaštiti okoliša i Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (2009).
NATURA 2000 često se poistovjećuje sa zaštićenim područjima u kojima su ljudske djelatnosti značajno ograničene ili čak isključene radi očuvanja biološke raznolikosti. Cilj upravljanja je održati ili poboljšati povoljno stanje očuvanosti ciljnih vrsta i staništa određenog područja što je često moguće bez propisivanja bitnih ograničenja, kroz provođenje mjera očuvanja od strane ljudi koji u suživotu s prirodom dijele svoj životni prostor s ugroženim vrstama i staništima. Većinu aktivnosti i zahvata u NATURA području moguće je provesti uz mjere ublažavanja mogućih negativnih utjecaja tj. bude li ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu pozitivna, zahvat će se dopustiti i ako se nalazi u NATURA području. Tako je zato što NATURA 2000 podržava načelo održivog razvoja.
Osnovni način upravljanja NATURA područjem je donošenje plana upravljanja u suradnji s lokalnim dionicima. Njime se utvrđuju mjere i akcije potrebne za očuvanje ciljnih vrsta i stanišnih tipova kao i ekološke cjelovitosti toga područja. Pri tome je nužno uzeti u obzir lokalne društveno-gospodarske, kulturne i druge značajke i posebnosti. Države članice EU interno propisuju kako se provode potrebne mjere u NATURA područjima. Neke mjere su obvezne za sve korisnike prostora, a ako pritom oni dobivaju određena ograničenja radi kojih ostvaruju gubitak prihoda, imaju pravo na razmjernu naknadu. Brojne države utvrđuju većinu mjera kao dobrovoljne pri čemu služba zaštite prirode dogovara s pojedinim vlasnicima i korisnicima njihovu provedbu na dobrovoljnoj osnovi te im osigurava poticaje koje je moguće dobiti iz odgovarajućih EU fondova.
Tokovi Mure i Drave već su djelomično zaštićeni temeljem Zakona o zaštiti prirode u više kategorija uključujući i zaštitu cijelog toka kao regionalnog parka.
Velika biološka i krajobrazna raznolikost Mure i Drave te njihovog poplavnog područja se uspjela razviti upravo zahvaljujući velikom stanišnom bogatstvu i raznolikosti ovog područja. Na području Parka prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa utvrđeno je 60 tipova od kojih je 37 ugroženo na europskoj razini i zaštićeno Direktivom o staništima, a u Hrvatskoj. Posebno su značajna vlažna staništa koja su ujedno i među najugroženijima u Europi, a zaštićena su i u Republici Hrvatskoj: poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci, napuštena korita i meandri strme obale i sprudovi. Ugrožena su promjenom vodnog režima koji su posljedica regulacije vodotoka, onečišćenja vode, unošenja alohtonih vrsta i dr.. Za ornitofaunu posebno su važna staništa sprudova i strmih obala. Naglašeno je da je planove upravljanja vodama potrebno izrađivati na načelima cjelovitog upravljanja sljevovima te usklađivati s planom upravljanja u regionalnom parku, sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, NN 139/08). te provoditi aktivnosti revitalizacije ugroženih močvarnih staništa odgovarajućim vodnogospodarskim i drugim aktivnostima. Između ostalog osigurati očuvanje postojećih neutvrđenih obala bez vodnih građevina i regulacijskih zahvata te ukoliko je moguće povećati njihov udio, te posebnu brigu voditi o očuvanju sprudova, strmih obala i mrtvica kao značajnih staništa koja mogu biti uništena vodnogospodarskim aktivnostima.
Ivan Darko Grlica iz Prirodoslovnog društva “Drava” čije je sjedište u Virovitici prikazao je rezultate monitoringa ptica na rijeci Dravi koje PD Drava provodi od 2005. godine. Kao voditelj ovog monitoringa pratio je promjene u populacijama ptica, posebno bregunica, pčelarica, vodomara, štekavaca, kulika, i čigri. Ove vrste su dobri indikatori očuvanosti staništa i sve promjene u staništima očituju se promjenom brojnosti ovih vrsta. U prezentaciji su zorno prikazane promjene koje su nastale na području rijeke Drave u zadnjih 50 godina usporedbom aero snimaka iz pedesetih i najnovijih satelitskih snimaka Drave od slovenske granice do ušća Mure u Dravu.
Prezentiran je rezultat monitoringa ptica od 2005. – 2011. godine iz kojeg je jasno vidljiv pad brojnosti ptica koje gnijezde u okomitim obalama, a u direktnoj je vezi s neodrživim načinom upravljanja vodama koji se danas provodi. Daljnje provođenje regulacije rijeka neminovno će dovesti do potpunog nestanka najvrjednijih tipova staništa i vrsta koje su za njih vezane. Iz povijesnih aero snimki dobro su vidljivi veliki šljunčani sprudovi na čitavom području Drave od Slovenije do ušća Mure koji su predstavljali tipičan riječni krajobraz, danas su oni vrlo rijetki i znatno manjih dimenzija. Upozoreno je na problem eksploatacije nanosa iz rijeke koji dodatno ubrzava nestanak sprudova kao jednog od najznačajnijih Natura 2000 tipova staništa.
